Pravilna prehrana je važna u svim razdobljima života, već od prvog upoznavanja s hranom nakon perioda dojenja.
Ispitana je povezanost obrazaca hranjenja u dobi od 6, 15 i 24 mjeseca, s razinom inteligencije u dobi od osam godina.
Inteligencija je mjerena često korištenim WISC testom, koji obuhvaća verbalni, neverbalni i ukupni kvocijent inteligencije.
Pokazalo se kako u svim mjerenim točkama, češća konzumacija slatkiša, zašećerenih sokova, i slične hrane, povezana s nižim rezultatima na testu inteligencije u dobi od osam godina.
Kod djece koja su u dobi od 6 mjeseci bila dojena, a s 15 i 24 mjeseci konzumirala suvremenu domaću hranu koja je uključivala sir, mahunarke, začinsko bilje, sirovo voće i povrće, imala nešto viši kvocijent inteligencije, u odnosu na djecu koja nisu imala ovakav obrazac hranjenja u prve dvije godine života. Kod djece koja su konzumirala tradicionalnu domaću hranu (meso, kuhano povrće, deserti), uočena je povezanost s višim kvocijentom inteligencije samo u dobi od šest mjeseci, ali ne i kasnije. Negativna povezanost s kvocijentom inteligencije, nađena je kod djece koja su u dobi od 6 i 15 mjeseci većinom konzumirala gotovu dječju hranu.
Ova studija upućuje na to da rani obrasci ponašanja imaju mali, ali jasan efekt na uspjeh na testu inteligencije u dobi od osam godina.
